Evropska unija bi mogla uskratiti dio sredstava iz paketa od 1,6 milijardi eura kredita i grantova namijenjenih Srbiji, nakon što je Beograd usvojio zakone za koje zvaničnici EU ocjenjuju da slabe povjerenje u posvećenost vladavini prava.
Povod su reforme koje centralizuju pravosuđe, a koje su stupile na snagu ove sedmice. Sudije i tužioci upozoravaju da bi promjene mogle dodatno ojačati politički uticaj predsjednika Aleksandra Vučića, oslabiti borbu protiv organizovanog kriminala i ugroziti napredak Srbije na putu ka Evropskoj uniji.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da usvojeni amandmani “nagrizaju povjerenje” i da onima u Briselu koji žele da guraju Srbiju naprijed postaje sve teže da za to argumentuju. Zbog toga Evropska komisija preispituje finansiranje Srbije u okviru EU Plana rasta za Zapadni Balkan, koji ima cilj približavanje regiona pravilima EU i pripremu za buduće članstvo.
Kos je naglasila da su ova sredstva uslovljena kriterijima koji se direktno tiču vladavine prava.
Srbija je formalno otvorila pristupne pregovore 2014. godine, ali su, prema ocjenama EU i kritičara u zemlji, napredak usporili problemi poput korupcije i slabih institucija. Sporne reforme, između ostalog, uključuju ograničavanje mandata glavnih javnih tužilaca i davanje većih ovlasti predsjednicima sudova, što dio stručne javnosti vidi kao rizik za nezavisnost sudija i osjetljive predmete visoke korupcije.
Nakon negativnih reakcija, Srbija je zatražila mišljenje Venecijanske komisije (Savjet Evrope), tijela za ustavno-pravna pitanja. Iz Brisela poručuju da očekuju da, kada mišljenje bude objavljeno, zakoni budu revidirani na inkluzivan način i u skladu s preporukama.
Primjedbe
Objavi komentar